понедељак, 27. април 2009.

Kad bismo morali da da samo dvije riječi opišemo Crnu Goru zasigurno bi to bile ove riječi: Planine i More. Ali šta je to što zaista čini Crnu Goru jedinstvenom zemljom? Pored toga što je po državnom statusu gotovo najmlađa samostalna država u Evropi, Bog ju je podario i neizmjernom prirodnom ljepotom: kanjonima s pitkom vodom, pašnjacima, rijekama, jedinstvenim jezerima kao i nepreglednim netaknutim šumama. Ovdje antički gradovi žive u simbiozi sa modernim potrebama XXI vijeka. Prastare crkve još su u funkciji, i svakodnevno širom otvorenih vrata primaju vjernike svih koncesija, željnih mira i duhovnosti. Tražeći mjesto na Mediteranu koji bi mogao da se uporedi s današnjom Crnom Gorom, sjetili smo se Krima, poluostrva koje svakom Rusu može poslužiti kao adekvatni uporedni sistem, te zamjena za izgubljeni raj. Kao što je Krim danas definisan ne samo geografskim putem (djelovanjem mora, zemljotesima i vukanskim erupcijama) - i politička previranja su umnogome odredila današnje granice. Takođe, Crna Gora ima svoje priče na temu dioba i formiranja današnjih granica. Zaliv kod grada Sevastopolj dosta podsjeća na evropski najjužniji fjord Boku Kotorsku. Sadašnji izgled Boke je posljedica otapanje lednika sa planina Orjen i Lovćen. Brazde nalik kanjonima usjekla je na svom putu drevna rijeka.Zbog svoje geografske pozicije, poluostrvo Krim je kroz istoriju bilo mjesto sukoba imperija i civilizacija (Zapadno i Istočno rimsko carstvo, Turska imperija, Kelti i Grci), i Crna Gora je imala sličnu sudbinu, budući pozicionirana na raskrsnici puteva Istoka i Zapada. Grad Jalta podsjeća na crnogorske primorske gradove Budvu i Herceg Novi. Prvi grad koji se ugleda kada se uđe u Bokokotorski zaliv i najsjeverniji na Crnogorskom primorju - Herceg Novi, prava je mediteranska bašta. Zaštićen Orjenskim masivom sa sjevera i dvama poluostrvima s mora, ovaj grad ima idealnu mikro-klimu za rast najraznovrsnijeg mediteranskog bilja. Budva - primorski grad na otvorenom moru, najstariji je grad na obalama Jadrana. Prekoputa ovog drevnog grada je ostrvo Sv. Nikola, najveće na Crnogorskom primorju. Oko grada Budve, i dalje kilometrima, prostire se Budvanska rivijera - glavna turitička destinacija (300 hiljada posjetilaca u sezoni 2007). Poznata je ne samo po nepreglednim pješčanim plažama već i po najboljoj ponudi svih oblika noćnog zivota na Primorju. Plaža Jaz je svega 2,5 km udaljena od Budve (putem prema Tivtu). Ta prirodna uvala svjetski je poznata po koncertima Rolingstonsa (u julu 2007) i Madone (u septembru 2008). Pored Kotora, u istoriji pomorstva značajnu ulogu je imao i grad Perast. Ovaj grad je najviše doprinio razvoju ruskog pomorstva. Godine 1698. Petar Veliki šalje u Perast 17 svojih najboljih oficira na školovanje, kod nautičkog pedagoga Marka Martinovića. Tradicija školovanja pomoraca ostala je do danas, doduše ne više u Perastu, ali Pomorski fakultet u Kotoru nudi više nego odlično školovanje. Turiste u Boku i Kotor ne privlači samo kultura. Kotorski karneval i Bokeljska noć su kruna svake ljetnje sezone. Te manifestacije posjete na hiljade turista željnih mediteranskog štimunga. Ostrva Sv. Đorđe i Gospa od Škrpjela, na pedalj od Perasta, nezaobilazne su destinacije turista u posjeti Kotorskom zalivu. Ulcinj, grad na krajnjem jugu crnogorske obale, oslobođen je od Turaka prije oko 130 godina.






Najveća vrijednost Crne Gore jeste njeno primorje. Ono će napraviti od ove zemlje `Monako na Jadranu`.“ Tako je pre deset godina govorio kanadski multimilioner i vlasnik kompanije Brik Gold, Piter Mank (danas u poznim 80-im) u seriji razgovora sa tadašnjim predsjednikom Crne Gore, Milom Đukanovićem. Đukanović je dijelio isto mišljenje o potencijalu i vizionarskom konceptu crnogorskog primorja kao „Monaku na Jadranu“.Punih deset godina Piter Mank radi na realizaciji ove fascinantne ideje. Ona nije ostala samo na nivou ideje, jer se u međuvremenu finansijska situacija u Crnoj Gori promijenila poslije proglašenja nezavisnosti; Crna Gora je najmlađa evropska zemlja sa uplivom raznih investicija i stranog kapitala. Crnogorska privreda - rezime „Kombinat Aluminijuma Podgorica“ (KAP) je 2005. prodat Olegu Deripaski, vlasniku ruske kompanije Basic Element, za prijavljenu sumu od 48,5 miliona €, zajedno sa rudnikom boksita u Nikšiću (cirka 6 miliona). Ovo je najveća privatna investicija u crnogorsku privredu od strane Rusije. Pored kupljenog kombinata ovaj privatnik je kupio i tri proizvodne fabrike: „Kovačnicu“, „Preradu“ i „FAK“ u Kolašinu. Turizam i smještajTurizam je najprofitabilnija grana privrede u Crnoj Gori i očekuje se još bolji nacionalni dohodak od ove vrlo važne industrije. Da bi slikovito prikazali koliko je brzo narasla ova industrija, dovoljno je reći da je druga na svjetskoj listi (poslije Makaoa u Kini). Od januara do avgusta u 2008. g, 968.079 turista posjetilo je Crnu Goru, što je za oko 4% više nego u 2007. Profit od turizma je bio 404 miliona eura, što je za 7,5% više u odnosu na isti period lani. Porast posjeta stranih turista u procentima:45% u 2005.39% u 2006.22% u 2007. Ovakav porast je šest puta veći od evropskog prosjeka.Privatne investicije u renoviranje i modernizaciju objekata u mnogim crnogorskim hotelima velnes i konferencijskog tipa, procenjene su na 400 milona eura. U proteklih 5 godina 95% hotela u Crnoj Gori je privatizovano. Najveći broj hotela se nalazi na Budvanskoj rivijeri. Čak 90 hotela (18.000 kreveta).Prihod od samo jedne sobe u renoviranom hotelu sa 4 zvjezdice na godišnjem nivou iznosi 23 hiljade eura. Među poznatim vlasnicima hotela iz Rusije svakako je rusko-crnogorska korporacija Montenegro Stars Hotel Group, koja vodi hotel „Splendid“ u Budvi.
Jedrenje i turizam, koji su vec davno u svijetu prepoznati kao dobitna kombinacija kroz spoj uzivanja i profita, su od nedavno i u Crnoj Gori poceli da dobijaju zasluzeno mjesto. Jedna od regata sa najduzom tradicijom ne samo u Crnoj Gori nego i mnogo sire je regata ''Memorijala Jugola Grakalica'', zapoceta jos od osnivanja jedrilicarskog kluba ''Jugole Grakalic'' 1949. godine.

Tako su i Jula ove godine gosti Herceg-Novoga mogli da uzivaju u sedam trka odrzanim za svaku klasu posebno. Najuspjesniji u olimpijskoj klasi «laser standard» bili su jedrilicari kluba Delfin iz Tivta, dok su u klasi «optimist» najbolji bili domaci jedrilicari iz kluba Jugole Grakalic. U isto vrijeme je odrzana i atraktivnija regata za krstase ''Montenegro skipers kup - Rafaelo 04'' na kojoj je ucestvovalo 18 brodova iz Srbije i Crne GoreNajbrzi brod bio je 'Mala Ponta' iz JK 'Lahor' Kotor kojim je upravljao Nenad Franovic. Osim odlicne organizacije ucesnici ovogodisnjeg 'Montenegro skipers kupa su oba dana regatavanja imali i odlican vjetar tako da je cijela manifestacija protekla kako su organizatori samo mogli da pozele. Proglasenje pobjednika i dodjela nagrada obavljeni su na pristanistu plaze Rafaelo, ciji su gosti dva dana zaista uzivali u prelijepim slikama punih jedara na plavoj vodi Bokokotorskog zaliva i majstorijama jedrilicara tokjom regatavanja u akvatorijumu ispred Herceg Novog. Boka Kotorska je idelana destinacija za razvoj vrhunskog nautickog turizma, zahvaljujuci vjetrovima koji su izuzetno povoljni za jedrenje, optimalnim prirodnim karakteristikama ovoga zaliva.







понедељак, 13. април 2009.

Boka Kotorska kao jedini fjord na mediteranu, u julu 2000. godine uvrštena je u jedan od 25 najljepših fjordova na svijetu, s tim što se ostali nalaze uglavnom u Skandinaviji. Na samom vrhu Bokokotorskog zaliva smješten je Kotor. Ovdje se istorija prati u kontinuitetu od najstarijih vremena. U okolnim pećinama nađeni su tragovi ljudskog postojanja iz doba neolita u obliku različitih alatki i pribora, i crteža na zidovima pećina kao što su Lipci kod Risna.

U antičko doba Ilirska plemenska država je bila prva organizovana ljudska zajednica na ovim prostorima. Krajem III vijeka p.n.e. počinju rimska osvajanja i od 169. god. p.n.e. ovim prostorima vlada Rim, a zatim Vizantija. Prva slovenska plemena dolaze u VII vijeku. Prva slovenska država bila je Duklja, a zatim Zeta. Od kraja XII vijeka Kotorom vladaju članovi dinastije Nemanjića, a od 1420. godine Mletačka Republika, sve do 1797. godine kada Evropu potresaju Napoleonovi ratovi. Nakon burnog perioda od 1797-1814 god., kada na ovim prostorima naizmjenično vladaju Rusi, Francuzi, Austrija i Crnogorci. Na Bečkom kongresu 1814. godine Kotor ulazi u sastav Austrougarske monarhije i ostaje pod vlašću austrougarske sve do 1918. godine kada ova oblast pripada Jugoslaviji, i dijeli sudbinu njenih naroda sve do danas.

Kao rijetko gdje, u Kotoru su sačuvani tragovi minulih epoha. Zbog jedinstvene mješavine različitih kulturnih uticaja Kotor je 1979. godine upisan u spisak svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a. Najrazvijenija privredna grana na ovom području bila je trgovina i pomorstvo. Pomorci su donosili različite proizvode iz prekomorskih zemalja i ramjenjivali ih za svoje potrepštine. Na taj način Kotor je postao jedan od značajnijih trgovačkih centara na ovom dijelu Jadrana.
Danas se u Kotor može ući kroz troje gradskih vrata od kojih su glavna morska vrata , koja su u današnjem obliku potiču iz XVI vijeka. Izrađena su za vrijeme mletačkog providura Bernarda Renijera. Nekada se more nalazilo sve do ulaza, odnosno do samih morskih vrata. Građena su u renesansno baroknom stilu o čemu svjedoči stub i luk u Bunjato tehnici.

Vrata su okružena masivnim kamenim blokovima, do njih su kameni stubovi takođe sastavljeni od masivnih kamenih blokova. Ulazeći kroz Morska vrata prolazimo kroz zasvedeni prolaz. Na desnoj strani nalazi se gotički reljef iz XV vijeka koji prikazuje Bogorodicu sa Hristom, na lijevoj strani je Sv. Tripun sa modelom grada, a na desnoj Sv. Bernard koji drži hostiju.
Pored glavnih gradskih vrata, u grad se može ući i kroz sjeverna i južna gradska vrata. Sjeverna gradska vrata su znatno manja od morskih vrata. Sagrađena su u spomen neuspjelog napada na grad turskog admirala Hajrudina Barbarose 1539. godine. Južna gradska vrata ili vrata od Gurdića nisu imala samo jednu kapiju kao morska i sjeverna vrata, već čitav sistem od tri pojasa kapija iz raznih perioda gradnje.
Kneževa palata
sagrađena je u XVIII vijeku . Zajedno sa kulom gradske straže svojom dužinom čini skoro cijelu zapadnu fasadu grada. U prošlosti je bila zvanično sjedište mletačkih providura. Služila je za razne vojne svrhe. Iako je lišena svih arhitektonskih ukrasa, osim renesansnih konzola koje pridržavaju balkon, ipak predstavlja jedan od značajnijih spomenika arhitekture grada Kotora.



понедељак, 6. април 2009.

crnogorsko primorje

Crna Gora – biser Mediterana, po mnogo cemu je posebna, smjestena je na jugu Jadranskog mora. Nigdje necete naci, na tako malom prostoru, toliko prirodnog bogatstva, ljepote, pitomih plaza, bistrih jezera, brzih rijeka i predivnih planina – osim u Crnoj Gori. Ujutru se mozete probuditi na prekrasnoj obali Jadranskog mora, rucati na jezeru, a uvece uzivati setajuci planinama Crne Gore. Crna Gora je mjesto koje vas nece ostaviti ravnodusnim.



Na samom jugu velikog plavetnila Jadranskog mora, u njedrima balkanskih planina, smjestena je Crna Gora. Ova lepotica divlje prirode obasuta je superlativima kakve bi svi pozeljeli. Na malom prostoru, okupili su se : more sa predivnim plazama, rijeke sa jedinstvenim kanjonima, bistra jezera i gorostasne planine. Takva ljepota oduzima dah i pri prvom susretu svaki putnik vecno ostaje zaljubljen u Crnu Goru.



Crna Gora - ljepota od koje zastaje dah.



Gdje je Crna Gora? Crna Gora je zasigurno jedna od najzanimljivijih tačaka na svijetu. Iako pokriva svega oko 14.000 km2 i ima tek oko 670.000 stanovnika, njen doprinos svjetskoj kulturnoj baštini utoliko je i veći. Tokom vijekova svoje bogate istorije Crna Gora je opstala i ostala jedan od najsvjetlijih primjera borbe za slobodu i za sopstveno postojanje i mjesto kome se uvijek govorilo sa pijetetom. Hrišćanska, muslimanska, ilirska, vizantijska, turska i slovenska civilizacija ovdje su se stopile čineći Crnu Goru dovijeka raskrsnicom kulture i istorije.



Crna Gora mijenjala je svoje ime mnogo puta. Od latinske oblasti pod nazivom Prevalis, preko srednjevjekovne države Zete, do savremenog Crna Gora, kako se mijenjalo ime, tako se i prostor, zahvaljujući svim civilizacijama koje su na njemu kraće ili duže boravile, pretvarao u mozaik civilizacijskih tekovina. Ovaj kvalitet Crne Gore i danas je, u svijetu njen najcjenjeniji aspekt ...

crnogorsko primorje

Dizajner Slobodan Mitrovic povodom novog znaka crnogorskog turizma CRNOGORSKO PRIMORJE NIJE NIMALO DIVLJE VEC IZNAD SVEGA - URBANO
osljednjih dana putem medija saznajemo kako je Crna Gora od Njemaca dobila i novi znak crnogorskog turizma, a posebno novi slogan "Divlja ljepota". O tom paketu Master plana ne moze se govoriti jer ga jednostavno niko nije vidio, niti je bilo vremena da se uporedi sa nasim generalnim i detaljnim planovima.
On je na "spasonosnoj liniji" stranog kapitala, bez kojeg u Crnoj Gori nema napretka?
Ali da Master plan mijenja i (na lose) vizuelni identitet Crne Gore tesko je prihvatiti.
Novi znak "Montenegro" je slozen u bloku, tvrd, u masinskoj tipografiji, slovima uobicajenim za masinsku industriju (traktor "ferguson"), urezan u koloristicke fleke pastelnih boja (kaze se zenskih boja). Nista novo, sve je vec videno. Uz sve to stoji i nekakva crna grana ili mozda brda koja izazivaju cudenje jer djeluju kao greska u stampi.
Kada toj bezidejnoj, nejasnoj i necitkoj formi dodate slogan "Divlja ljepota", morate se zapitati sta je, ili ko je ovdje divalj?
Ni priroda, ni turisticko primorje nijesu divlji vec iznad svega urbani. Nasa obala - Herceg Novi, Boka, Budva, Stari Bar i Ulcinj, sela u zaledima su svjedoci vjekovnog organizovanog zivota u svim segmentima jedne drustvene zajednice i svi imaju izgled jedne autenticne mediteranske civilizacije.
Priroda - obalna, apsolutno je u estetskim zakonitostima stvarana. Odnosi bisernih plaza prema stijenama i hridima sa fantasticnim plavim nijansama mora su postavljeni kao da ih je umjetnik stvarao i receno je, a i u planovima zapisano da je kod nas priroda toliko lijepa da je spomenicnog karaktera.
I to neko naziva "Divlja ljepota"? Jedino gdje bi ovaj termin mozda mogao naci pravo mjesto je kanjon Tare, jer pridjev "divlji" je vise psiholoski nego vizuelni. Rijeka Tara je slucaj kada voda, koja inace ima smirujuce dejstvo dobija u kanjonu divlju snagu.
Ako Njemac koji je pravio znak, u nasim prostorima prepoznaje divljinu onda mu tek znak nema nikakve veze sa tom porukom.
Zasto se mijenja sada vazeci znak crnogorskog turizma, za koji jos ama bas niko nije rekao da je los.
Na kraju, a i na pocetku, treba znati da su Crnogorci a i crnogorski prostor i priroda iznad svega obdareni vizuelnim karakteristikama i da najizrazitije funkcionisu kroz vizuelnu imaginaciju. Valjda zato nigdje u svijetu nema toliko slikara po glavi stanovnika kao u Crnoj Gori. Njemci su morali sa vise paznje prici ovom problemu, jer ako jedna nacija u svojoj kulturi ima Lubardu (u svjetskim razmjerama znacajnog slikara) onda moraju pretpostaviti da ovdje zive njegovi sljedbenici.
Poznat je vec domaci nepotizam, ali moramo se upitati sta ce nam skole i fakulteti ako svoje strucnjake ne ukljucujemo u nas privredni zivot a pogotovo u oblastima u koje se razumijemo i imamo iskustvo i reference. Cetinjska akademija za dizajn je taj slucaj. Kada ce se neko sjetiti da u ugovor Master plana, ili slicne ugradi tj. ukljuci domace kadrove?
Gospodo iz Master plana i Ministarstva turizma - mijenjajte simbole samo onda kad pronadete bolje!
Ime je postalo znak
Postojeci znak je ziv, deskriptivan, budi simpatiju, izaziva reakciju i znatizelju, vedar je, asocijativan, spaja i prirodu, i prostor i kulturu i usmjerava na turizam. Iznad svega nosi ideju i originalan je. Ime je postalo znak i znak je postao ime. To je vrhunac u dizajnu. Star je vec deset godina i nastao je u casu kada su gotovo sve evrpske turisticke zemlje uspostavljale svoje turisticke simbolike: Spanija, Hrvatska, Francuska, Grcka. Taj znak (dobijen na konkursu) je vec tradicija i postigao je ono sto je ideal u marketingu - "robnu marku". Desetogodisnja popularnost znaka je ucinila da ga gradani, firme, proizvodaci sami stampaju na prospekte, etikete rakija i ulja, autobuse i automobile, suvenire, tekstil itd. Dakle, znak crnogorskog turizma "zivi svoj zivot", ne mora niko vise da ga namece, cak bi se mogao i naplacivati za dalji razvoj turizma, od onih koji zele da budu pod tom robnom markom.
Preuzeto iz "Vijesti"
Podgorica, 27. novembar



Crnogorsko primorje slovi kao najljepši dio Jadranske obale. Od granice sa Hrvatskom na sjeveru do granice sa Albanijom na jugu na rijeci Bojani, zračne je linije 73 km, ali razvedenost obale Crne Gore je ukupno 250 km. Slikovito i raznoliko primorje sa starim mjestima, sa više od 100 pješčanih ili šljunkovitih plaža te prirodne i kulturne znamenitosti, čine Crnogorsko primorje atraktivnom turističkom destinacijom. Najšira ponuda smještaja odnosi se na privatni smještaj (apartmani, sobe, pansioni i vile), te luksuzni hoteli sa bogatim dodatnim sadržajem.Najpoznatiji gradovi sa turističkom ponudom na moru od sjevera prema jugu su: Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Miločer, Sveti Stefan, Petrovac, Sutomore, Bar i Ulcinj. Neka od tih mjesta su izuzetno poznata po bogatoj kulturnoj povijesti kao što su Budva, Perast, Risan. Grad Kotor je cijeli dobio status Zaštičene svjetske baštine pod patronatom UNESCO-a.Među zaljevima je najpoznatiji Boka Kotorska, jedini sredozemni zaljev koji po izgledu podsjeća na norveške fjordove. Zbog velike razvedenosti njegovi dijelovi su dobili ime po većim mjestima: Hercegnovski, Tivatski, Risanski i Kotorski zaljev.Iznad obale se strmo uzdižu gorski vrhovi Orjen, Lovćen, Sutorman i Rumija. Od prirodnih znamenitosti najbliže moru leži Park prirode Skadarsko jezero, najveće jezero u jugozapadnoj Europi (530 km2), koji je podijeljen između Crne Gore i Albanije i to je jedan od najvećih ptičjih rezervata u Europi. U zaleđu Kotorskoga zaljeva se uzdiže planina – Park prirode Lovćen na kojem je muzej posvećen Petru II Petrović Njegoš. Jedina veća rijeka u neposrednom zaleđu Jadrana je Morača, koja istiječe u Skadarsko jezero i rijeku Bojanu. Najveća i najpoznatija plaža je Velika plaža na jugu Crnogorskog primorja u blizini Ulcinja koja se proteže 13 km.Crnogorsko primorje zasigurno nudi čisto more, neotkrivene plaže i nezaboravan odmor.

crnogorsko primorje

CRNOGORSKO PRIMORJE
CRNOGORSKO PRIMORJE JE PO MNOGO CEMU ATRAKTIVNO. SACINJAVAJU GA: BOKOKOTORSKI ZALIV, SITNO RAZUDJENO CRNOGORSKO PRIMORJE OD BUDVE DO ULCINJA, SKADARSKI BASEN I ZETSKO-BJELOPAVLICKA RAVNICA
*POLOZAJ I PROSTIRANJE
*PRIRODNE ODLIKE
*PRIVREDA
*TURISTICKI CENTRI

POLOZAJ, VELICINA PROSTIRANJE I PODJELA
Crnogorsko primorje predstavlja malu, ali veoma znacajnu regiju Crne Gore.Proteze se od ulaza u Bokokotorski zaliv do usca Bojane u Jadransko more.To je uzani primorski pojas sirok svega 2-3 km.Izuzetak cini prekrasni Bokokotorski zaliv koji se dublje uvlaci u kopno. Uz dolinu Bojane preko Skadarskog-basena i Zetsko -bjelopavlicke ravnice, Crnogorsko primorje se dublje siri u planjnski prostor Crne Gore.Neposredno iznad primorskog pojasa dize se 900-1000 m strmo krecnjacko zaledje i planine Orijen, Lovcen i Rumija. LOVCEN Crnogorsko primorje zahvata 2440 km2 i to je najgusce naseljeni dio Republike Crne Gore. Dijeli se na Bokokotorski zaliv, Pastrvicko primorje,Skadarski basen i Zetsko-bjelopavlicku ravnicu.


PRIRODNE ODLIKE I RAZUDJENOST OBALE
BOKOKOTORSKI ZALIV se sastoji od cetiri manja zaliva: Toplanski (Hercegnovski zaliv), Tivatski, Kotorski i Risanski. Toplanski i Tivatski zaliv spaja tjesnac Kumbor, a Tivatski i Risanski prodor Verige.U Bokokotorskom zalivu se nalazi i nekoliko manjih ostrva:Mamula, Mala Gospa, Milosrdja, Sveti Marko, Ostrvo Cveca, Gospa od Skrpjela, Sveti Djordje.Klima je suptropska. Padavine su obilne. Uzaledju Bokokotorskog zaliva, u Crkvicama, godisnja suma padavina iznosi 5317 mm, sto predstavlja maksimum u Evropi.Vegetacija je bujna, zimzelena. Svake godine se u Herceg-Novom odrzava turisticka manifestacija-praznik mimoze.PASTRVICKO PRIMORJE se proteze od Boke do Ulcinja. Siroko je samo 2-3 km. Obala je sitno razudjena. U krecnjackim stijenama obala je visoka i strma, u obliku klifova. u meksim, flisnim stijenama obala je niska, pjeskovita. Takvi su Budvanski i Barski zaliv i citav niz manjih pjeskovitih plaza, kao sto su Petrovac, Milocer, Sv. Stefan, Ulcinj, itd.
Petrovac Sveti Stefan Ulcinj




PRIVREDNE ODLIKE

Privreda ove regije nosi sve odlike primorja. Bokelji su oduvjek poznati kao pomorci.Kotor, Prcanj, Dobrota, Perast su nosioci pomorske aktivnosti.U Bokokotorskom zalivu su razvijeni turizam, ribarstvo, mediteranska poljoprivreda(rano voce i povrce, agrumi, masline).
Turizam je najvaznija grana privrede. Njegovu osnovu cine toplo more, llijepe plaze, kulturno-istorijski spomenici.

KATEDRALA SV. TRIPUNA U KOTORU MANASTIR SAVINA U HERCEG-NOVOM



TURISTICKI CENTRI

Turisticki centri Crnogorskog primorja su:
BUDVA
BECICI
SVETI STEFAN
PETROVAC
HERCEG-NOVI
IGALO
KOTOR