понедељак, 13. април 2009.

Boka Kotorska kao jedini fjord na mediteranu, u julu 2000. godine uvrštena je u jedan od 25 najljepših fjordova na svijetu, s tim što se ostali nalaze uglavnom u Skandinaviji. Na samom vrhu Bokokotorskog zaliva smješten je Kotor. Ovdje se istorija prati u kontinuitetu od najstarijih vremena. U okolnim pećinama nađeni su tragovi ljudskog postojanja iz doba neolita u obliku različitih alatki i pribora, i crteža na zidovima pećina kao što su Lipci kod Risna.

U antičko doba Ilirska plemenska država je bila prva organizovana ljudska zajednica na ovim prostorima. Krajem III vijeka p.n.e. počinju rimska osvajanja i od 169. god. p.n.e. ovim prostorima vlada Rim, a zatim Vizantija. Prva slovenska plemena dolaze u VII vijeku. Prva slovenska država bila je Duklja, a zatim Zeta. Od kraja XII vijeka Kotorom vladaju članovi dinastije Nemanjića, a od 1420. godine Mletačka Republika, sve do 1797. godine kada Evropu potresaju Napoleonovi ratovi. Nakon burnog perioda od 1797-1814 god., kada na ovim prostorima naizmjenično vladaju Rusi, Francuzi, Austrija i Crnogorci. Na Bečkom kongresu 1814. godine Kotor ulazi u sastav Austrougarske monarhije i ostaje pod vlašću austrougarske sve do 1918. godine kada ova oblast pripada Jugoslaviji, i dijeli sudbinu njenih naroda sve do danas.

Kao rijetko gdje, u Kotoru su sačuvani tragovi minulih epoha. Zbog jedinstvene mješavine različitih kulturnih uticaja Kotor je 1979. godine upisan u spisak svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a. Najrazvijenija privredna grana na ovom području bila je trgovina i pomorstvo. Pomorci su donosili različite proizvode iz prekomorskih zemalja i ramjenjivali ih za svoje potrepštine. Na taj način Kotor je postao jedan od značajnijih trgovačkih centara na ovom dijelu Jadrana.
Danas se u Kotor može ući kroz troje gradskih vrata od kojih su glavna morska vrata , koja su u današnjem obliku potiču iz XVI vijeka. Izrađena su za vrijeme mletačkog providura Bernarda Renijera. Nekada se more nalazilo sve do ulaza, odnosno do samih morskih vrata. Građena su u renesansno baroknom stilu o čemu svjedoči stub i luk u Bunjato tehnici.

Vrata su okružena masivnim kamenim blokovima, do njih su kameni stubovi takođe sastavljeni od masivnih kamenih blokova. Ulazeći kroz Morska vrata prolazimo kroz zasvedeni prolaz. Na desnoj strani nalazi se gotički reljef iz XV vijeka koji prikazuje Bogorodicu sa Hristom, na lijevoj strani je Sv. Tripun sa modelom grada, a na desnoj Sv. Bernard koji drži hostiju.
Pored glavnih gradskih vrata, u grad se može ući i kroz sjeverna i južna gradska vrata. Sjeverna gradska vrata su znatno manja od morskih vrata. Sagrađena su u spomen neuspjelog napada na grad turskog admirala Hajrudina Barbarose 1539. godine. Južna gradska vrata ili vrata od Gurdića nisu imala samo jednu kapiju kao morska i sjeverna vrata, već čitav sistem od tri pojasa kapija iz raznih perioda gradnje.
Kneževa palata
sagrađena je u XVIII vijeku . Zajedno sa kulom gradske straže svojom dužinom čini skoro cijelu zapadnu fasadu grada. U prošlosti je bila zvanično sjedište mletačkih providura. Služila je za razne vojne svrhe. Iako je lišena svih arhitektonskih ukrasa, osim renesansnih konzola koje pridržavaju balkon, ipak predstavlja jedan od značajnijih spomenika arhitekture grada Kotora.

Нема коментара:

Постави коментар