crnogorsko primorje

Dizajner Slobodan Mitrovic povodom novog znaka crnogorskog turizma CRNOGORSKO PRIMORJE NIJE NIMALO DIVLJE VEC IZNAD SVEGA - URBANO
osljednjih dana putem medija saznajemo kako je Crna Gora od Njemaca dobila i novi znak crnogorskog turizma, a posebno novi slogan "Divlja ljepota". O tom paketu Master plana ne moze se govoriti jer ga jednostavno niko nije vidio, niti je bilo vremena da se uporedi sa nasim generalnim i detaljnim planovima.
On je na "spasonosnoj liniji" stranog kapitala, bez kojeg u Crnoj Gori nema napretka?
Ali da Master plan mijenja i (na lose) vizuelni identitet Crne Gore tesko je prihvatiti.
Novi znak "Montenegro" je slozen u bloku, tvrd, u masinskoj tipografiji, slovima uobicajenim za masinsku industriju (traktor "ferguson"), urezan u koloristicke fleke pastelnih boja (kaze se zenskih boja). Nista novo, sve je vec videno. Uz sve to stoji i nekakva crna grana ili mozda brda koja izazivaju cudenje jer djeluju kao greska u stampi.
Kada toj bezidejnoj, nejasnoj i necitkoj formi dodate slogan "Divlja ljepota", morate se zapitati sta je, ili ko je ovdje divalj?
Ni priroda, ni turisticko primorje nijesu divlji vec iznad svega urbani. Nasa obala - Herceg Novi, Boka, Budva, Stari Bar i Ulcinj, sela u zaledima su svjedoci vjekovnog organizovanog zivota u svim segmentima jedne drustvene zajednice i svi imaju izgled jedne autenticne mediteranske civilizacije.
Priroda - obalna, apsolutno je u estetskim zakonitostima stvarana. Odnosi bisernih plaza prema stijenama i hridima sa fantasticnim plavim nijansama mora su postavljeni kao da ih je umjetnik stvarao i receno je, a i u planovima zapisano da je kod nas priroda toliko lijepa da je spomenicnog karaktera.
I to neko naziva "Divlja ljepota"? Jedino gdje bi ovaj termin mozda mogao naci pravo mjesto je kanjon Tare, jer pridjev "divlji" je vise psiholoski nego vizuelni. Rijeka Tara je slucaj kada voda, koja inace ima smirujuce dejstvo dobija u kanjonu divlju snagu.
Ako Njemac koji je pravio znak, u nasim prostorima prepoznaje divljinu onda mu tek znak nema nikakve veze sa tom porukom.
Zasto se mijenja sada vazeci znak crnogorskog turizma, za koji jos ama bas niko nije rekao da je los.
Na kraju, a i na pocetku, treba znati da su Crnogorci a i crnogorski prostor i priroda iznad svega obdareni vizuelnim karakteristikama i da najizrazitije funkcionisu kroz vizuelnu imaginaciju. Valjda zato nigdje u svijetu nema toliko slikara po glavi stanovnika kao u Crnoj Gori. Njemci su morali sa vise paznje prici ovom problemu, jer ako jedna nacija u svojoj kulturi ima Lubardu (u svjetskim razmjerama znacajnog slikara) onda moraju pretpostaviti da ovdje zive njegovi sljedbenici.
Poznat je vec domaci nepotizam, ali moramo se upitati sta ce nam skole i fakulteti ako svoje strucnjake ne ukljucujemo u nas privredni zivot a pogotovo u oblastima u koje se razumijemo i imamo iskustvo i reference. Cetinjska akademija za dizajn je taj slucaj. Kada ce se neko sjetiti da u ugovor Master plana, ili slicne ugradi tj. ukljuci domace kadrove?
Gospodo iz Master plana i Ministarstva turizma - mijenjajte simbole samo onda kad pronadete bolje!
Ime je postalo znak
Postojeci znak je ziv, deskriptivan, budi simpatiju, izaziva reakciju i znatizelju, vedar je, asocijativan, spaja i prirodu, i prostor i kulturu i usmjerava na turizam. Iznad svega nosi ideju i originalan je. Ime je postalo znak i znak je postao ime. To je vrhunac u dizajnu. Star je vec deset godina i nastao je u casu kada su gotovo sve evrpske turisticke zemlje uspostavljale svoje turisticke simbolike: Spanija, Hrvatska, Francuska, Grcka. Taj znak (dobijen na konkursu) je vec tradicija i postigao je ono sto je ideal u marketingu - "robnu marku". Desetogodisnja popularnost znaka je ucinila da ga gradani, firme, proizvodaci sami stampaju na prospekte, etikete rakija i ulja, autobuse i automobile, suvenire, tekstil itd. Dakle, znak crnogorskog turizma "zivi svoj zivot", ne mora niko vise da ga namece, cak bi se mogao i naplacivati za dalji razvoj turizma, od onih koji zele da budu pod tom robnom markom.
Preuzeto iz "Vijesti"
Podgorica, 27. novembar